Ole 2.5GW green hydrogen hub a Ausetalia e amata fausia ile amataga ole tausaga fou

Fai mai le malo o Ausetalia ua “ioe” e teu faafaigaluega A$69.2 miliona ($43.7 miliona) i totonu o se hydrogen hub e maua mai ai le hydrogen lanu meamata, teuina i lalo o le eleele ma paipa i taulaga i le lotoifale ma le faamoemoe e auina atu i Iapani ma Sigapoa.

I se lauga na muai pueina na faia i sui usufono i le Asia-Pacific Hydrogen Summit i Sini i le aso, na saunoa ai le Minisita Feterale a Ausetalia mo Suiga o le Tau ma le Malosiaga Chris Bowen o le Central Queensland Hydrogen Centre (CQ) O le vaega muamua o le fausiaina o le -H2) ​​o le a amata. “i le amataga o le tausaga a sau”.

Fai mai Bowen o le nofoaga tutotonu o le a gaosia le 36,000 tone o le hydrogen lanu meamata i le tausaga i le 2027 ma le 292,000 tone mo le auina atu i fafo i le 2031.

“E tutusa lea ma le sili atu ma le faaluaina o le suauu mo taavale mamafa a Ausetalia,” o lana tala lea.

O le poloketi o loʻo taʻitaʻia e le Malo o Kuiniselani Stanwell ma o loʻo fausia e kamupani Iapani Iwatani, Kansai Electric Power Company, Marubeni ma Singapore-based Keppel Infrastructure.

O se pepa o mea moni i luga o le upega tafaʻilagi a Stanwell o loʻo taʻua ai o le poloketi atoa o le a faʻaaogaina "e oʻo atu i le 2,500MW" o eletise eletise, ma le vaega muamua e amata ai pisinisi i le 2028 ma le vaega o totoe e sau i luga ole laiga i le 2031.

I se lauga i le tumutumu, Phil Richardson, pule sili o hydrogen projects i Stanwell, fai mai o se faaiuga faʻafaigaluegaina mulimuli i le vaega muamua o le a le faia seʻia oʻo i le faaiuga o le 2024, e faʻailoa mai ai le minisita atonu e sili atu le faʻamoemoe.

Ua filifilia e Ausetalia i Saute le atina'e mo le hydrogen project, lea o le a maua ai le sili atu i le $500 miliona fesoasoani.O le poloketi o le a aofia ai masini eletise mai le la, o se paipa hydrogen i le Taulaga o Gladstone, sapalai o le hydrogen mo le gaosiga o ammonia, ma se "nofoaga faʻafefeteina ma le utaina o vaʻa" i le uafu.Green hydrogen o le a avanoa foi i tagata fa'atau pisinisi tetele i Kuiniselani.

O suʻesuʻega faʻainisinia ma mamanu (FEED) pito i luma mo le CQ-H2 na amata ia Me.

Fai mai le Minisita o Kuiniselani mo Malosiaga, Faʻafouina ma Hydrogen Mick de Brenni: "Faatasi ai ma le tele o punaoa faanatura a Kuiniselani ma le faʻavae manino o faiga faʻavae e lagolago ai le hydrogen lanu meamata, ua faʻamoemoeina e oʻo atu i le 2040, O le alamanuia o le a tau $ 33 piliona, faʻaleleia lo tatou tamaoaiga, lagolago galuega ma fesoasoani e faʻateʻaina le lalolagi."

I le avea ai o se vaega o le polokalame faʻaitulagi hydrogen hub, ua tuʻuina atu e le malo o Ausetalia le $ 70 miliona i le Townsville Hydrogen Hub i le itu i matu o Kuiniselani;$48 miliona i le Hunter Valley Hydrogen Hub i Niu Saute Uelese;ma le $48 miliona i le Hunter Valley Hydrogen Hub i Niu Saute Uelese.$70 miliona mo le Pilbara ma Kwinana hubs i Ausetalia i Sisifo;$70 miliona mo le Port Bonython Hydrogen Hub i Ausetalia i Saute (lea na maua foi le $30 miliona faaopoopo mai le malo o le setete);$70 miliona $10,000 mo le Tasmanian Green Hydrogen Hub i Bell Bay.

"O le gaosiga o le hydrogen a Ausetalia o loʻo faʻamoemoe e maua ai se faʻaopoopoga A $ 50 piliona (US $ 31.65 piliona) i le GDP i le 2050," o le tala lea a le malo tele i se faʻasalalauga Faʻatupu le fiasefulu afe o galuega."

 

Ma'a fa'apipi'i ile fale e teu ai le malosi


Taimi meli: Oke-30-2023